Deveti dan zul-hidžeta je Dan Arefata ili dan uoči Kurban-bajrama. Aiša, r.a., prenosi da je Poslanik, s.a.v.s., poredio fadilet (blagodat) tog dana sa hiljadu drugih dana. (Taberani i Bejheki, hasen) Misli se na to da su dobra djela koja se u tom danu urade priznatija u Allaha, dž.š., od djela koja se urade u hiljadu drugih dana, tj. da jedan rekat ili dobro djelo učinjeno u njemu vrijedi hiljadu djela učinjenih mimo tog dana i mimo mjeseca ramazana. Upravo zbog toga se vjernici podstiču da taj dan poste, jer je to dan Allahove, dž.š., milosti, dan kada se otvaraju vrata bereketa i dan kada se prima dova. U Muslimovom «Sahihu» prenosi se od Ebu-Katade da je rekao: «Allahov Poslanik, s.a.v.s., upitan je za post na Dan Arefata, pa je odgovorio da je Allah, dž.š., preuzeo u obavezu da za post na Dan Arefata oprosti grijehe iz prošle i tekuće godine.»
Ako bi neko upitao kako se opraštaju grijesi u godini koja još nije ni nastupila, odgovor bi glasio: – To znači da će ga Allah, dž.š., sačuvati od grijeha u narednoj godini ili da će mu Allah dati veliku nagradu i podarit će mu od svoga rahmeta – milosti onoliko koliko je dovoljno da mu se pobrišu mali grijesi, koje bi eventualno počinio u narednoj godini. (Tuhfetu-l-Ahvezi, 3/453.)
Grijesi koji će biti oprošteni su mali grijesi i to je stav ehli-s-sunneta ve-l-džema'ata. Što se tiče velikih grijeha, njih ne može pobrisati ništa osim tevbe – iskrenog pokajanja, ili da Allah, dž.š., oprosti čovjeku mimo bilo kakve njegove inicijative u tom pravcu.
Prenosi Bejheki da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: «Post na Dan Arefata je kao post hiljadu drugih dana.» Na pitanje o postu na Dan Arefata Abdullah ibn Omer je odgovorio: «U vrijeme Poslanika post toga dana smo poredili sa postom dvije godine.» Nesaija bilježi: «Sa postom jedne godine.»
Na Dan Arefata post je predviđen za one koji nisu na hadžu, jer je poželjno da hadžije taj dan ne poste, s obzirom da su taj dan na Arefatu, kako bi se što više posvetili ibadetu. To mišljenje zastupaju Šafija, Malik, Ebu Hanife, većina učenjaka, kao i Ebu Bekr, Omer, Osman, Ibn Omer, Sevri i drugi. Dokaz nalaze u hadisu koji prenosi Ebu Hurejre, r.a., u kojem je rečeno da je Poslanik, s.a.v.s., zabranio postiti na Dan Arefata onima koji su na Arefatu.
Iz navedenih hadisa zaključuje se da je Dan Arefata vjernicima velika blagodat koju treba cijeniti i iskoristiti. Najbolji put približavanja Allahu, dž.š., u tom danu je post. Postom u ime Njega Uzvišenog potvrđuje se bogobojaznost i zaslužuje ogromna nagrada koja neće izostati.
Dani vredniji od zlata, izražajnijeg čuvanja od grijeha, činjenja dobra, lijepog ponašanja
U pokušaju formiranja slikovite predodžbe o dimenzionalnosti prvih deset dana zul-hidžeta i sljedbom kur'ansko-hadiskih argumenata, prvih deset dana zul-hidžeta možemo nazvati danima vrednijim od zlata. Bilo kakvim imenom da ih nazovemo, ne možemo ih imenovati pravim nazivom. Uzvišeni Allah u njima nudi čovjeku da Ga još više veliča, da Mu intenzivnije zahvaljuje, da bude pravedniji, iskreniji i da stiče bogatstvo koje će mu biti od značaja na ahiretu. Kroz njih je Allah iskazao Svoju plemenitost kojoj treba težiti i na čemu Mu se treba iskreno zahvaljivati.
Osim što se mogu zvati danima vrednijim od zlata, mogu se zvati i danima izražajnijeg čuvanja od grijeha, jer se nalaze u mjesecu zul-hidžetu, jednom od četiri sveta mjeseca za koje Allah,dž.š., kaže: «U njima ne griješite!» Iz ovih riječi proizilazi da je grijeh u svetim mjesecima prodorniji, jači i opasniji. U skladu s tim, obaveza čuvanja od griješenja prema Allahu, dž.š., i ljudima još je prioritetnija. Činjenje dobra uvijek oplemenjuje i čini dušu punijom. Činjenja dobrih dijela u deset dana zul-hidžeta izraz je želje – zasluge Allahovog, dž.š., zadovoljstva, zaštite i pomoći. Lijepo ponašanje prema drugima, bližnjima, siromašnim, obespravljenim, napuštenim, posebno u svetim mjesecima, zasnovano na načelima Kur'ana i sunneta, izoštrava sliku vjernika i upotpunjuje saznanje da je razumio i vrijednost svetih mjeseci i odabranost nekih dana i noći u njima.
Napisao Hamdija Nesimović
