Arefat je visoravan 22 km jugoistočno od El-Mesdžidi-l-Harama. Ukupna površina Arefata je 10,4 km2 i čitava visoravan se nalazi van granica harema, a smatra se jednim od mešaira. Postoje predaje prema kojima je Arefat dobio ime po tome što su se tu upoznali Adem, a.s., i hazreti Hava (od arapskog arefe: znati, upoznati). Nakon što su prekršili zabranu Allaha, dž.š., Adem, a.s., i h. Hava su kažnjeni progonstvom iz Dženneta i spušteni su na Zemlju. Islamski historičar Ibn Džerir et-Taberi navodi predaju od Ibn Abbasa da je Adem, a.s., spušten negdje u Indiji, a h. Hava u Džeddi u blizini Mekke. Nakon spuštanja na Zemlju krenuli su u potragu jedno za drugim da bi se konačno susreli na Arefatu, na brdu koje se i dan danas zove Džebelu-r-rahme (Brdo milosti) i koje nas podsjeća na Allahovu, dž.š., neograničenu milost ukazanu ljudskom rodu.
Drugi, pak, kažu da je Arefat dobio ime po tome što ljudi na njemu priznaju svoje grijehe (od arapskog i’terefe: priznati), te navode i mišljenje kako je značenje Arefata: spoznaja ili vrh spoznaje. Na ovom mjestu se skupe sve hadžije, i to devetog zul-hidždžeta. Tu klanjaju podne i ikindiju sastavljeno i skraćeno provodeći čitav dan u dovama, namazu, zikru i ostalim ibadetima.
Arefat i Džebelu-r-rahme (Brdo milosti)
